Tinitus i anksioznost: kako petlja funkcionira i što pomaže

Uobičajeno povezivanje

Tinitus i anksioznost često idu zajedno. NHS navodi anksioznost i depresiju među stanjima s kojima se tinitus često povezuje, a NIDCD napominje da u teškim slučajevima tinitus može dovesti do anksioznosti ili depresije. Pregled iz 2016. godine koji su proveli Pattyn i suradnici, temeljen na 117 radova, izvijestio je o 45 posto životne prevalencije anksioznih poremećaja u populacijama s tinitusom koje su proučavali. Ako vas zvuk čini napetima, niste sami, i to ništa ne govori o vašoj snazi karaktera.

Petlja, korak po korak

Psiholozi opisuju stres uzrokovan tinitusom kao ciklus. McKenna i suradnici predložili su kognitivno-bihevioralni model u kojem tinitus postaje stresan kada osoba ima pretjerano negativne misli o njemu. Te misli povećavaju pobuđenost i emocionalni stres te potiču selektivnu pažnju, stalno praćenje zvuka i kontraproduktivne sigurnosne reakcije. To zauzvrat dovodi do toga da ljudi precjenjuju koliko je tinitus glasan i nametljiv, što pojačava negativne misli. Sam zvuk se možda uopće ne mijenja; mijenja se ciklus oko njega.

Zašto provjeravanje pojačava zvuk

Jedan motor petlje je nadzor: osluškivanje tinitusa kako bi se saznalo je li još uvijek prisutan, je li danas gori, je li se promijenio. Prema istom modelu, selektivna pažnja i nadzor mogu učiniti da tinitus zvuči glasnije nego što bi inače. Svaka provjera na svom je mjestu razumna, ali zajedno drže zvuk u središtu pažnje.

Sigurnosna ponašanja koja se obijaju o glavu

Sigurnosna ponašanja su ono što ljudi rade kako bi se zaštitili od strahovanog ishoda: izbjegavanje tihih prostorija, otkazivanje planova, nikada ne biti bez zvuka koji maskira, nošenje čepića za uši u uobičajenim situacijama. Model napominje da takva ponašanja nehotice mogu održavati ili pogoršavati zabrinutost, i mogu izravno mijenjati način na koji se tinitus percipira, na primjer manipuliranjem zvukova oko vas. Pozadinska buka je korisna, ali više pomaže kao podrška nego kao mjesto za skrivanje.

Što dokazi kažu o KBT-u

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) cilja upravo ovaj krug. Sistematski pregled iz 2020. godine, kojeg su proveli Fuller i kolege, obuhvatio je 28 studija i 2.733 odraslih osoba, i utvrdio je da KBT može smanjiti utjecaj tinitusa na kvalitetu života u usporedbi s nepostojanjem intervencije ili listom čekanja, za otprilike 11 bodova na Inverziji Tinitus Handikapa od 0 do 100, dok je minimalna klinički značajna razlika 7 bodova. Sigurnost tih dokaza bila je niska. U usporedbi s nepostojanjem intervencije, pregled nije bio siguran smanjuje li KBT anksioznost; u usporedbi s drugim aktivnim tretmanima, KBT može smanjiti depresiju i anksioznost. KBT ne ima za cilj ukloniti zvuk. Cilj je promijeniti njegov utjecaj.

Što smjernice preporučuju

SAD-ov klinički vodič koji su izradili Tunkel i suradnici preporučuje KBT za osobe s trajnim, uznemirujućim tinitusom, te ne preporučuje antidepresive, antikonvulzive, anksiolitike ili intratimipanske lijekove za rutinsko liječenje samog tinitusa. NHS objašnjava da vas obiteljski liječnik ili specijalist može uputiti na razgovornu terapiju poput KBT-a, kako bi promijenili način na koji razmišljate o tinitusu i smanjili anksioznost, te da se obično prvo nudi digitalni KBT, koji se provodi putem online programa ili aplikacije.

Vrijedi liječiti anksioznost sama za sebe.

Pattyn i kolege preporučuju skrining i liječenje anksioznih poremećaja kod umjerenog do teškog tinitusa, napominjući da njihovo upravljanje u teoriji može poboljšati doživljaj tinitusa, dok je potrebno daljnje istraživanje. Što god se dogodilo sa zvukom, anksioznost koja ometa vaš san, posao ili odnose zaslužuje skrb. NHS savjetuje da posjetite obiteljskog liječnika ako tinitus utječe na vaš san ili koncentraciju ili vas čini tjeskobnima ili depresivnima.

Imenujte misao, zatim je testirajte

NIDCD opisuje KBT kao učenje prepoznavanja negativnih misli koje uzrokuju uznemirenost i promjenu vaše reakcije na njih. U praksi, to započinje primjećivanjem specifične misli koja stoji iza naleta straha, poput „Ovo nikada neće prestati” ili „Nikada više neću spavati”, i tretiranjem te misli kao hipoteze, a ne činjenice. Što se dogodilo zadnji put kada ste tako mislili? Jeste li uopće spavali? Cilj nije prisilni optimizam, već točnija slika, koja je obično manje zastrašujuća od same misli.

Provjeravajte manje, namjerno

Odlučite unaprijed kada ćete obraćati pažnju na tinitus, na primjer jednom dnevno kada popunjavate kratki dnevnik, i tretirajte ostatak dana kao slobodan. Kad primijetite da se provjeravate, primijetite to bez osuđivanja i vratite svoju pažnju na ono što ste radili. NHS savjetuje da se ne fokusirate na tinitus, jer to može pogoršati stanje, te sugerira da hobiji i aktivnosti mogu odvratiti pažnju od njega.

Smirite tijelo kao i um

NHS sugerira pokušati se opustiti, na primjer dubokim disanjem ili jogom, te tražiti načine za poboljšanje sna, poput pridržavanja rutine odlaska na spavanje ili smanjenja unosa kofeina. Također savjetuje izbjegavanje potpune tišine i ističe da meka glazba ili zvukovi mogu odvratiti pažnju od tinitusa. Ništa od ovoga ne utišava tinitus, ali djeluje na uzbuđenje koje model stavlja u srce petlje.

Nastavite živjeti unatoč zvuku

Izbjegavanje smanjuje svakodnevni život i daje tinitusu više važnosti. Postupno se vraćajte na tiha mjesta, društvene planove i aktivnosti koje ste izbjegavali, počevši s najlakšima, uz slab pozadinski zvuk ako to u početku pomaže. Podrška je također važna: NHS sugerira pridruživanje grupi podrške, budući da razgovor s drugim ljudima koji imaju tinitus može pomoći u nošenju s tim.

Kada tražiti pomoć odmah

Posjetite liječnika ako vam tinitus utječe na san ili koncentraciju ili vas čini tjeskobnima ili depresivnima, kako savjetuje NHS, i raspitajte se o KBT-u usmjerenom na tinitus. Ako ikada budete imali misli o samoozljeđivanju, odmah kontaktirajte hitne službe ili kriznu liniju. To dolazi prije svega ostalog u ovom vodiču.

Gdje Tacet spada

Tacet nije terapija i ne liječi anksioznost, ali može podržati praktični dio ovog vodiča. Njegov dnevnik postavlja jedno pitanje: koliko vas je tinitus smetao od 0 do 10, s opcionalnim oznakama poput stresnog dana ili loše noći, kako biste mogli bilježiti jednom dnevno umjesto cijeli dan i pratiti svoj obrazac kroz tjedne. Njegovi zvukovi mogu biti postavljeni odmah ispod vašeg tinitusa kao podrška, a ne kao prikrivanje, a noćni tajmer postupno se smanjuje umjesto naglog prestanka. Dnevnik se može izvesti u PDF za termin kod liječnika ili terapeuta.

Dodatno čitanje

• McKenna, Handscomb, Hoare & Hall (2014), A scientific cognitive-behavioral model of tinnitus: Novel conceptualizations of tinnitus distress, Frontiers in Neurology
• Fuller et al. (2020), Cognitive behavioural therapy for tinnitus, Cochrane Database of Systematic Reviews
• Tunkel et al. (2014), Clinical Practice Guideline: Tinnitus, Otolaryngology–Head and Neck Surgery
• Pattyn, Van Den Eede, Vanneste, Cassiers, Veltman, Van De Heyning & Sabbe (2016), Tinnitus and anxiety disorders: A review, Hearing Research
• NHS · Tinnitus
• NIDCD · Tinnitus