Schulte tablica: kako igrati, što trenira i kako poboljšati svoje vrijeme

Što je Schulte tablica

Schulte tablica je mreža brojeva postavljenih nasumično koju trebate pronaći po redu, od najmanjeg do najvećeg, što je brže moguće. Klasična verzija je mreža 5×5 koja sadrži brojeve od 1 do 25. Prvotno joj je svrha bila psihodijagnostički test pažnje koji je razvio njemački psihijatar i psihoterapeut Walter Schulte, a dvije mjerne jedinice koje se računaju su vrijeme koje ste potrošili i broj pogrešaka koje ste napravili. Danas je najpoznatija kao vježba za brzo čitanje i fokus, što je mjesto gdje nastaje većina zabune oko nje.

Kako igrati, korak po korak

Počnite s tek promiješanim mrežom. Pronađite 1, zatim 2, zatim 3, i tako dalje do 25: na papiru pokazujete svaki broj, na telefonu ga dodirnete. Sat počinje s vašim prvim pogledom na mrežu i zaustavlja se na 25. Uvijek koristite novi raspored za pokušaj s vremenom. Ako ponovno igrate istu mrežu, mjerite svoje pamćenje gdje su brojevi bili, a ne svoje traženje. Zapišite svoje vrijeme i pogreške zajedno, jer jedno bez drugog govori vrlo malo.

Klasično pravilo: oči na centru

Tradicionalna uputstva traže da fiksirate pogled na središte mreže i pronalazite brojeve perifernim vidom, bez pomicanja očiju. To je zahtjevno pravilo. U pregledu iz 2016. godine, Rosenholtz opisuje periferni vid kao temelj širokog spektra vizualnih zadataka, uključujući vizualnu pretragu, unatoč značajnom gubitku informacija. Držati oči potpuno mirnima je teško, a nijedan telefon ne provjerava radite li to. Tretirajte to pravilo kao jedan način igranja i uspoređujte vremena samo kada se igra na isti način.

Što vaše vrijeme zapravo mjeri

Pronalaženje brojeva po redu uključuje nekoliko koraka: skeniranje traženog broja, prepoznavanje, praćenje koji broj dolazi sljedeći i pomicanje prsta. Njegov najbliži dobro istraženi rođak je dio A Trail Making testa, u kojem osoba povezuje brojeve od 1 do 25 u numeričkom redu. U studiji iz 2009. godine, Sánchez-Cubillo i suradnici zaključili su da dio A zahtijeva prvenstveno vizualno-perceptivne sposobnosti. Vrijeme Schulte tablice najbolje se čita na isti način: vizualno pretraživanje i brzina reakcije, na toj mreži, na tom uređaju, tog dana.

Što ne mjeri

Vrijeme Schulte nije IQ rezultat, test vida niti dijagnoza. Normativni podaci za Trail Making Test, objavljeni od strane Tombaugha 2004. godine na 911 odraslih osoba, pokazuju da izvedba na tom testu opada s povećanjem dobi i nižim razinama obrazovanja. Uspoređivanje vašeg vremena s neznancem na internetu stoga je znatno manje korisno nego uspoređivanje s vašim vlastitim ranijim vremenima. Ako primijetite stvarnu promjenu u svom vidu, posjetite optičara ili liječnika umjesto da se oslanjate na mrežu.

Tvrdnje o brzom čitanju, provjerene

Schulteove tablice često se prodaju kao alat za brzo čitanje, na temelju ideje da gledanje više odjednom omogućuje čitanje više po jednom pogledu. Pregled istraživanja čitanja iz 2016. godine koji su proveli Rayner i suradnici otkrio je kompromis između brzine i točnosti: malo je vjerojatno da čitatelji mogu udvostručiti ili utrostručiti svoju brzinu, na primjer s oko 250 na 500–750 riječi u minuti, a istovremeno razumjeti tekst jednako dobro. Autori stavljaju jezične vještine u središte brzine čitanja i preporučuju vježbanje čitanja i razvijanje vokabulara.

Hoće li se praksa prenijeti?

Godine 2016. Simons i njegovi kolege pregledali su studije koje navode tvrtke za trening mozga. Otkrili su opsežne dokaze da trening poboljšava izvedbu na treniranim zadacima, manje dokaza za zadatke koji su s njima povezani, a vrlo malo dokaza za udaljenije povezane zadatke ili svakodnevne kognitivne performanse. Očekujte da ćete s praksom postati bolji na Schulte tablicama. Svaka šira obećanja, poput boljeg fokusa na poslu, bržeg čitanja ili oštrijih refleksa u sportu, trebaju se smatrati nepotvrđenima dok kontrolirana studija ne pokaže suprotno za ovu vježbu.

Što se smatra dobrim vremenom

Ne postoje pouzdane norme za verzije tablice na telefonu. Mreže se razlikuju po veličini, razmaku, veličini brojeva i načinu brojanja pogrešaka, pa „prosječno vrijeme” objavljeno za jednu aplikaciju ne vrijedi za drugu. Vaši prvi pokušaji su jednostavno vaša početna vrijednost. Najkorisnije uspoređivanje je vaš vlastiti medijan kroz tjedan, igrano pod istim uvjetima, a ne jedan najbolji pokušaj na dobar dan.

Kako učinkovitije pretraživati

Većina izgubljenog vremena dolazi od ponovnog skeniranja cijele mreže za brojem koji ne možete vidjeti. Kada broj ne iskače, prebacite se na fiksni obrazac skeniranja, red po red ili spiralno od središta, umjesto da nasumično skakate. Tiho izgovorite sljedeći cilj dok dodirujete trenutni. Kako postajete vještiji, pokušajte baciti pogled na sljedeći broj dok vam prst još uvijek pomiče. Ovo su strategije za ovaj zadatak, a ne dokaz šire vještine.

Prvo točnost, zatim brzina

Brzina i točnost povlače jedno protiv drugoga. Heitz opisuje ovu kompromisnu vezu između brzine i točnosti kao jedan od najraširenijih učinaka u proučavanju odluka. Neke digitalne verzije dodaju vremensku kaznu za svaki pogrešan dodir, tako da žurbeni propust može koštati više nego pažljiva polusekunda. Počnite ciljati na čiste pokušaje bez pogrešaka, a zatim ubrzajte tempo kada čisti pokušaji postanu jednostavni. Brzo vrijeme s nekoliko pogrešaka lošiji je rezultat od nešto sporijeg vremena bez pogrešaka.

Održavajte uvjete iste

Vremena su usporediva samo kada su uvjeti isti. Koristite isti uređaj, istu veličinu mreže i ista pravila, oči usmjerene u sredinu ili slobodne za kretanje. Držite telefon na sličnoj udaljenosti i održavajte sličnu svjetlinu ekrana. Zabilježite sve neobično, poput lošeg sna, bučne sobe ili prekida. Spor pokušaj tijekom umornog večeri govori o toj večeri, a ne o trajnoj promjeni.

Jednostavna rutina vježbanja

Kratke, redovite sesije lakše je pratiti nego duge. Na primjer, odigrajte tri do pet mreža, zapišite svoje najbolje vrijeme, srednje vrijeme i pogreške, i prestanite kada vaša vremena počnu rasti. Pregledavajte tjedan umjesto dana: padajuće srednje vrijeme uz malo pogrešaka pravi je napredak u zadatku. Ako sesija postane frustrirajuća, prestanite i vratite se sutra, jer se umor očituje u vašim vremenima.

Varijacije vrijedne isprobavanja

Kada standardna mreža postane poznata, varijacije je drže zanimljivom. Uobičajene verzije koriste mreže drugih veličina, slova umjesto brojeva ili obojene ćelije. Također možete brojati unatrag od 25 do 1, što mijenja redoslijed koji vaše oči očekuju. Svaku varijaciju zadržite u svom vlastitom stupcu u dnevniku: vrijeme na mreži sa slovima nije usporedivo s vremenom na mreži s brojevima, a njihovo miješanje skriva vaš stvarni napredak.

Gdje Dual N-Back odgovara

Dual N-Back uključuje Schulteovu tablicu među kratkim igrama u svom Labu, pored glavne n-back vježbe. Svaka igra miješa brojeve od 1 do 25 na mreži 5×5; dodiruješ ih uzlaznim redoslijedom dok tajmer brojite do stotinke sekunde, a svaki pogrešan dodir dodaje kaznu od jedne sekunde. Na kraju vidiš svoje ukupno vrijeme, prosječno vrijeme po broju i pogreške. Tvoje najbolje vrijeme se čuva u tvojim zapisima, a nivo tvog Laba može se povisiti za najviše jedan korak po igri, na temelju tvog vremena. Upute sugeriraju držati oči u centru, ali aplikacija ne može provjeriti gdje gledaš, a njezini rezultati opisuju samo izvedbu u ovom zadatku.

Dodatno čitanje

• Wikipédia · Table de Schulte
• Wikipedia · Trail Making Test
• Sánchez-Cubillo et al. (2009), Construct validity of the Trail Making Test: role of task-switching, working memory, inhibition/interference control, and visuomotor abilities, Journal of the International Neuropsychological Society
• Tombaugh (2004), Trail Making Test A and B: normative data stratified by age and education, Archives of Clinical Neuropsychology
• Rosenholtz (2016), Capabilities and limitations of peripheral vision, Annual Review of Vision Science
• Rayner, Schotter, Masson, Potter & Treiman (2016), So much to read, so little time: how do we read, and can speed reading help?, Psychological Science in the Public Interest
• Simons et al. (2016), Do “Brain-Training” Programs Work?, Psychological Science in the Public Interest
• Heitz (2014), The speed-accuracy tradeoff: history, physiology, methodology, and behavior, Frontiers in Neuroscience